Istraživači su analizirali 2.000 uzoraka krvi od 500 osoba. Među njima je 200 osoba kasnije oboljelo od Kronove bolesti, a 200 od ulceroznog kolitisa. Ostalih 100 bili su zdravi ljudi slične dobi i istog spola. Uzorci su uzeti u vrijeme dijagnoze, te otprilike dvije, četiri i deset godina ranije.
U krvi su pratili kako antitijela reaguju na oko 357.000 različitih antigena, odnosno dijelova bakterija, virusa, hrane i vlastitog tijela. Ukupno su pronašli skoro 124.000 različitih antitijela.
Slabija raznolikost antitijela
Kod osoba koje su kasnije oboljele raznolikost antitijela bila je znatno manja nego kod zdravih. Ta razlika bila je vidljiva i deset godina prije dijagnoze.
Kod budućih oboljelih od Kronove bolesti antitijela su jače reagovala na herpesviruse i na flagelin, protein…
